Sve je veci broj ljudi koji pokusavaju okultnim ili spiritualnim znanjem da dodju do sirenja svesti i tajanstvenih moci .Medjutim, iskustvo govori da 99% njih nema uopste svest o tome sta zapravo zele ostvariti svojim spiritualnim interesovanjima Takvi pokusaji, izjednacavanja svakojakih “tajnovitih” znanja sa spiritualnim mocima samo vode udaljavanju od svrhe posedovanja i koriscenja tih istih moci kao instrumenata raskivanja ego lanca kojim smo okovani u realnosti.
Iz tog razloga mnogi tragaoci za istinom o sebi ograniceni su u slobodi “putovanja” ka svom stvarnom cilju postojanja u zemaljskom svetu. Takozvane magijske moci, budjenje kundalini Shakti, astralna projekcija i druge okultne snage privlace pocetnike poput magneta jer svi bi mi da smo posebni, i da imamo neku moc u ovome svetu. Ali avaj, dug put je do takvih ciljeva i najcesce vecina odustane od “traganja za istinom” kad shvate da se nista na precac ne moze postici u spiritualnom razvoju. One koji imaju “oci da vide i usi da cuju” mudrost uci da kad zaboravis na sve i udjes u “nista” doci ce ti sta treba.
Dakle, moramo zaboraviti na sve svoje moguce razloge zasto zelimo da postanemo tragalac na unutrasnjoj stazi. Ovo kazem jer nijedan razlog koji ima veze sa nama zapravo nije ono sto je stvarni cilj nas samih vec naseg ega. Uvek mi je drago kad neko iskaze interes za samospoznaju ali na zalost, ne mogu nista uciniti po tom pitanju za svakog ko ne zeli da uvidi da ono za cim traga su zelje njegovog.njenog ega a ne njihove sustinske potrebe za probudjenjem i oslobodjenjem.
Ako hocemo da se posvetimo spiritualnom razvoju moramo pre svega biti iskreni prema sebi i priznati sta nas motivise da se bavimo samim sobom. kad to uradimo na pravi nacin onda treba da se suocimo sa istinom do koje se dodje. Istina je samo jedna i sa njom nema kompromisa. U velikoj je zabludi svako,ko misli da moze izbeci odvajanje od svega sto nase (lazno) Ja nosi sa sobom i uci na mala vrata, koji god spiritualni put da je u pitanju.
Raditi na samokultivisanju ima veoma, veoma duboko znacenje koje najmanje od svega ima veze sa svetom oko nas i sa drugim ljudima. Baviti se samim sobom, ima pre svega veze sa nama samima ne sa drugim ljudima.Ovakva vrsta aktivnosti nije nikakvo bajkovito putovanje, vec iziskuje “krv,suze i znoj”
Ljudi nikako da private da put do uvida o smislu naseg postojanja vodi kroz nas same a ne kroz druge i da drugi ljudi, samo predstavljaju podrsku i inspiraciju ali svako svoj krst mora izneti sam. Zato je toliko spiritualnih preletaca koji setaju od jednih do drugih spiritualnih centara u pokusaju da onako kako to oni zamisljaju, dodju do onog sto zele .Medjutim, ego nikada nece dobrovoljno da se pokloni i preda vec ce uvek boriti se za svoju prevlast. Dovoljno je da samo jedna ego zelja bude u poziciji da ima moc koja deli istinsko od laznog.
I zato je u ljudskom umu posedovanje moci primarno i sve ostalo po defoltu u ovom zemaljskom svetu, na kraju krajeva, zavisi od toga koliko smo mocni. Jer bilo da je u pitanju spiritualna ili svetovna moc,-prikriveno ili pak direktno- moc kao moc, usmerava nase zivljenje i odredjuje krajnje ishodiste.
Ali, ne zaboravimo da zivotna igra ima svoja pravila. Jedna je da ostanemo u zemaljskom snu, da budemo podanici i (p)ostanemo sluge,da ne kazem robovi svoje proslosti,druga je da se probudimo Sad i Ovde i postanemo slobodni. Problem nastaje sto je veoma tanka linija koja razdvaja zelju za budjenjem od zelje za moci, da se bude nesto posebno. I, ako se okliznemo hodajuci po ivici granice tankoj kao ostrica brijaca koja nas deli od istine, koja razdvaja stvarno od nestvarnog , nasa posebnost postace nase prokletsvo…
Nesposobnost, da se covek koji se bavi samospoznajom, zaista oslobodi od bilo kakve umisljenosti o svojoj posebnosti, mesijanstvu, proizlazi iz nepostovanja zakonitosti koje dovode do probudjenja. Na prvom mestu je neodvajanje od svog starog JA a zatim sledi okruzivanje nespremnim individuama koje traze i prihvataju sebi slicne u zelji za isticanjem svoje posebnosti. Trece je mozda najtrikovitija stavka a to je trazenje duhovnog ucitelja bez stvarnog razumevanja sta mi ustvari zaista zelimo i sta stvarno hocemo da ostvarimo pod izgovorom potrebe za necijim vodjstvom,tj. nasim nasim traganjem za spiritualnim uciteljem.
Naravno, prirodno je da se ljudi okupljaju, iz tih teznji i potreba izniklo je i ljudsko drustvo sa svojim karakteristicnim razlicitostima odredjenim, duhovnim I kulturoloskim tradicijama. No, svetovno okupljanje i duhovno okupljanje nije isto. U prvom je sve centrirano oko razumske svesti, usmerenja svesnosti na svetovne moci, oko covekovog egocentricnog dozivljaja sebe koji funkcionise unutar nesvesnih ogranicenja.U drugom slucaju, covekova “svesnost” nije samo “realna” nego transcedentira u cistu svest. Pri takvim ( karmickim) susretima “aktivira” se osecaj prepoznavanja koji e toliko jak da istiskuje svest iz sfere racionalnog. Takvi pojedinci svojim medjusobnim prepoznavanjem pokrecu nova osmisljavanja stvarnosti koja su u saglasnosti sa prirodnim tokom kretanja u zakonitostima harmonije dualnog sveta.
Po svojoj prirodi nas ego je veliki energetski rasipnik i u zemaljskom svetu,pojednostavljeno receno, gde vlada moc ljudske zelje za energetskim praznjenjem I zadovoljenjem ega, zasto se pretvaramo da tragamo za suptilnim dozivljajem realnosti, uzvisenim izvorom zivota, kad nam se vrhunac dozivljaj postojanja pre svega svodi svodi na trenutno zadovoljstvo i olaksanje…? Da bi prestali da se pretvaramo moramo proci kroz odricanje od samozadovoljstva, od kompulsivne potrebe da nam se uvek nesto mora desavati. Moramo prestati da bezimo od sebe jer pravi duhovni preporod ljudi moze nastati jedino iz transformacije zivotne energije koja je u njima akumulirana.
Verovali u to ili ne potpuno je svejedno ali ljudska vrsta sluzi kao energetska hrana necemu sto se hrani nasom energijom. Nebitno jesu li to emocije nastale iz straha ili iz ljubavi. U nama je sve tako podeseno da sami sebi izazivamo nase potrebe za razlicitim vidovima emocionalnih praznjenja, od strave i uzasa do smeha do suza. Da li je to trenutak uzasa osudjenika na smrt dok mu dzelat odseca glavu ili dok se vozimo u Roler coaster-u u Luna parku ili trenutak orgazma na vrhuncu seksualne ekstaze svejedno je…. U ovome svetu- stvarna moc je, u stvari vrhunsko ispunjenje ega i ma koliko bila mala ili velika, ona cini da se covek oseca gospodarem svemira. I ma koliko taj osecaj bio dozivljen na stvarnim ili iluzornim ubedjenjima, u ovom svetu bez pravog usmerenja onaj ko poseduje svetovnu ili duhovnu moc u svojim rukama drzi vlast nad drugima. Zato je svaka vrsta moci u stvari mac sa dve ostrice, paradoks nad paradoksima jer “Ko se lati maca, od maca ce poginuti”
Moja najveca dilema i dan danas je sto sve ovo objavljujem sa izvesnim otporom. Pokusacu da objasnim ovo sto sam rekao. Dakle, zasto bih ja bilo sta, bilo kome otkrivao, kad je vec toliko toga napisano, izreceno, objavljeno… da tragalac za istinom o sebi ne moze vise da se snadje i orijentise u kom pravcu da krene i odakle poceti. Na kraju krajeva spiritualnih ucitelja ima u tolikom broju da je postalo sasvim lako doci u kontakt sa najvecim brojem njih.
Svako ko nije svestan mere u kojoj je ovaj svet postao haotican i neuravnotezen, taj je srecan covek. Ponekad i sam pozelim da sam medju takvima… Za one koji ipak hteli ne hteli, imaju kakav takav, osecaj da se nesto desava sa ljudskom vrstom i u ovom zemaljskom svetu, svest o neophodnosti da se koliko je to moguce ostane “nezavistan ” od svakojakih uticaja, vodi ih od jednog mesta do drugog u traganju za istinom o sebi.
Na zalost,sudbina svakog tragaoca za istinom o sebi je takva da vecina ljudi prepusteni su sami sebi i to je trnovit put ka necemu sto mozda tek samo naslucuju negde duboko u sebi. No,to je neizbezan proces i tu pomoci nema. Buduci da nemam razloga da se mesam u zivotne tokove drugih ljudi-osim u izuzetnim slucajevima-ostaje mi da nastavim sa svojim radom i da Vam iskreno pozelim da dodjete tamo gde je vase pravo mesto i pripadnost u ovome zemaljskom svetu.
Jedno je izvesno, pre ili kasnije svako uvek na kraju svog lutanja, dodje tamo gde mu je sudbinski predodredjeno da stigne u ovome zivotu. Mozda zato neki medju vama vec su stigli tamo gde treba da budete,…